Smokva.hr
❤️ Click here: Smokva com hr
Postupak razrahljenja tla se provodi u ljeto prije same sadnje. Ore se samo kad se sijanjem obnavlja zeleni pokrov. Novi voćnjaci smokava se sade s razmakom od 6 m između redova i od 4 do 5 m u redu od 330 do 460 stabala po hektaru.
Ukoliko se radi o tlu koje nije duboko orano, onda su dimenzije sadnih rupa nešto veće. Otpornost ovisi o stanju voćke,ishrani,tlu i vlazi.
Smokva.hr - Nakon obavljene sadnje vrši se zalijevanje i to u zdjelice uzdignuta brazda u obliku kruga oko sadnice , koje se oblikuju nakon površinskog zatrpavanja sadnih jama.
Smokva — porijeklo i opis biljke Smokva lat. Ficus je biljka iz porodice dudovki. Najpoznatija smokva je tzv. Obična smokva može biti divlja i pitoma, koja se uzgaja zbog svog jestivog ploda. Obična smokva u daljnjem tekstu: smokva listopadno je drvo ili veći grm, a potječe s istočnog Mediterana male Azije te jugoistočne Azije. Može narasti od 3 do čak 10 metara u visinu, a gotovo isto toliko može ići i u širinu. Ovo je važan podatak kod sadnje — oko sadnice smokve mora se ostaviti dovoljno prostora za razvoj biljke. Prvi značajniji urod stablo smokve daje nakon 4-5 godina. Stablo je puno mliječnoga soka, tzv. Drvo ima glatku, pepeljasto-sivu koru, a listovi su čvrsti, veliki i tamnozeleni, s gornje strane hrapavi, a s donje pomalo dlakavi. Oblik lista je karakterističan; plojka je srcolika i često višedjelna trodjelna, petodjelna ili sedmodjelna. Međutim, smokva se može uzgojiti i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Potrebno je samo obratiti pozornost na klimatske uvjete pojedine mikrolokacije te na pravilan odabir tla Inače, kada ne postoje prirodni klimatski uvjeti za uzgoj smokve, ona se može uzgojiti i u stakleniku, gdje se na umjetan način mogu postići optimalni uvjeti za uzgoj. Budući da je životni vijek smokve obično od 50-70 godina ponekad i do 100 godina! Za pravilan odabir je, prije svega, potrebno višegodišnje praćenje temperaturnih ekstrema, naročito ako su u pitanju granične vrijednosti. Podatci o učestalosti, jačini i smjeru vjetrova na odabranom području tzv. Ako je na lokaciji česta tuča, bit će potrebno razmotriti postavljanje određene zaštite od tuče. Klimatski uvjeti za uzgoj smokve Ukratko, smokva treba toplinu i vlagu! Blaga mediteranska klima s vrućim ljetima i dostatnom količinom padalina idealna je za uzgoj smokve. Godišnja prosječna temperatura zraka trebala bi biti iznad 12 stupnjeva. Visoke ljetne temperature oko 35 stupnjeva povoljno utječu na kvalitetu ploda. S druge strane, najniže temperature ne bi smjele padati ispod -15 stupnjeva. Iako se smatra jednom od najotpornijih suptropskih voćaka s obzirom na hladnoću, nagli padovi temperature, naročito u vrijeme vegetacije, mogu za smokvu biti vrlo opasni. Oštre zime mogu uzrokovati smrzavanje dijelova stabla, osobito ako su izložene hladnim sjevernim vjetrovima. Savjet: uzgajate li smokvu u kontinentalnim krajevima, odnosno krajevima gdje su zime oštre i temperature mogu pasti ispod -15 stupnjeva, tijekom zimskih mjeseci poduzmite dodatne mjere zaštite. Samo stablo se može omotati za tu svrhu predviđenom tkaninom, a koju možete nabaviti u specijaliziranim poljoprivrednim trgovinama i nekim trgovačkim centrima. Smokvino stablo voli vlagu. Malo je problematično što ova količina oborina obično nije ravnomjerno raspoređena kroz godinu — ljeta su često sušna, a jeseni obiluju padalinama. Ipak, na dubokim tlima smokva razvija dubok i vrlo razgranat korijen, što je tijekom ljetnih mjeseci donekle štiti od isušivanja. Kako bi se pak u potpunosti izbjegao rizik od isušivanja, ljeti je poželjno navodnjavanje. Iako smokva u principu voli vodu, niti vode ne treba biti previše u kratkom vremenu. Obilnije jesenje kiše mogu čak i naštetiti plodovima, jer ubrzavaju njihovo kvarenje. Kako odabrati tlo za uzgoj smokve? Stablo smokve zahtijeva lakša, plodna i rahla tla. Može uspjeti i u kamenjarima, ako je tlo duboko i omogućava duboko grananje korijena. Vrste tla pogodne za uzgoj smokve su crnica i posmeđena crvenica. Smokva može uspjeti i na laporastim i šljunkovitim tlima, ali je u tom slučaju potrebna obilna gnojidba i navodnjavanje. Osobito su povoljna naplavna tla u dolinama rijeka, kakvo primjerice nalazimo u dolini Neretve. Nasuprot tomu, teška glinena tla nikako nisu pogodna za uzgoj smokve. Što se tiče kiselosti tla, za uzgoj smokve je najpovoljnije neutralnije tlo, pH vrijednosti između 6 i 7,8. Valja utvrditi je li tlo dovoljno rahlo te zadržavaju li se vode na površini? Možda će trebati dodatna dorada tla ili tehnologija odvodnje suvišnih voda. Kemijska, fizikalna i biološka analiza pomoći će određivanju eventualnog tretmana tla prije sadnje. Gnojidba prije sadnje Što se tiče kemijskih svojstava tla potrebnih za uzgoj smokve, ono bi moralo biti bogato fosforom i kalijem. Rezultati kemijske analize tla pomoći će utvrditi količinu fosfora i kalija potrebnih za meliorativnu gnojidbu. Ovakva gnojidba se vrši na siromašnim i srednje opskrbljenim tlima, a koriste se NPK gnojiva s minimalnim udjelom dušika. U jesen nakon ljetnog rahljenja najbolje bi bilo na tlo pobacati i zaorati stajski gnoj. U istu svrhu može se koristiti i kompost. Odabir položaja Za smokvu su idealni otvoreni položaji okrenuti ka jugu i jugoistoku, u ravnici ili na obroncima. Položaji zaklonjeni od sunca — uz zgrade ili zidane ograde — obično donose smanjeni urod. Priprema tla Prije svega, na odabranoj lokaciji treba izravnati teren — iskrčiti drveće sa što više korijenja , ukloniti kamenje te poravnati neravnine. Također treba što temeljitije ukloniti ostatke prethodne vegetacije. Tlo zatim treba razrahliti, kako bi se omogućilo dublje zadržavanje vlage, prozračivanje tla i općenito postigla povoljnija fizikalna svojstva. Lakša tla se obrađuju do otprilike 60 cm dubine, a teža 80 cm i više, sve do nepropusnog sloja. Duboko rahljenje rigolanje tla mora se obaviti najkasnije u ljeto koje prethodi proljetnoj sadnji. Važno je napomenuti da nije dovoljno razrahliti samo jame u koje će se saditi sadnice, već kompletnu površinu. Korijen smokve se, naime, razvija u širinu te mu treba za to omogućiti što povoljnije uvjete. Priprema tla — označavanje parcela, redova i razmaka u redovima Prije sadnje iskolčavaju se parcele, redovi i obilježavaju mjesta za sadnju sadnica. Razmaci među redovima i u redovima određuju se ovisno o sorti, uzgojnom obliku, vlažnosti i plodnosti tla, podlozi, željenoj gustoći nasada i dr. Okvirno, razmak između redova obično je 5-14 m, a razmak unutar redova 4-12 m. Jame za sadnice Prije same sadnje, potrebno je iskopati jame za sadnice. One moraju biti pripremljene do dana planirane sadnje. Ako je tlo prethodno izrahljeno, na ubilježenim sadnim mjestima kopaju se jame dimenzija 50x50 cm, te 35-40 cm dubine. Valja paziti da se veličina jame prilagodi veličini korijena sadnice, tako da se dijelovi korijena ne svijaju prilikom postavljanja. Ako tlo nije izrahljeno po cijeloj površini, tada se kopaju nešto dublje i šire jame. Dubina treba biti 60-80 cm, a širina najmanje 1,5 metar. Što šire, to će biti bolje za buduće stablo. U iskopane se jame u sredinu postavlja kolac. Nakon toga se jama djelomično zatrpava, tako da vršak vraćene zemlje bude skoro do razine tla. Ostatak zemlje će se nagrnuti nakon sadnje. Sadnja smokve Sadnice smokve Reznice se dobivaju tako da se odreže zrela odrvenjena grana otprilike 15-20 cm ispred početka grananja. Treba ostaviti samo jednu grančicu najbolje razvijenu , a ostale odrezati. Ovakva reznica se odmah postavlja u pripremljenu jamu, i to tako da iznad tla proviruje samo ostavljena grančica. Nakon toga se čvrsto zagrne zemljom i zalijeva. Zemlju prilikom sadnje dobro je obogatiti stajskim gnojem ili tresetom, pri čemu valja paziti da ne dolaze u izravan dodir sa samom sadnicom. Ovakve će sadnice biti otpornije na nepovoljnije uvjete, primjerice niske zimske temperature. Kada se sadi smokva? Ožiljene sadnice se mogu saditi sve od studenog do ranog proljeća, odnosno u razdoblju mirovanja vegetacije. Reznice je najbolje saditi u veljači neposredno nakon rezanja s matičnog stabla. Uzgojni oblici Stabla smokve se oblikuju u željenom uzgojnom obliku. Najčešći oblici su piramida i vaza. Kod piramide se oblik razvija manje-više spontano, bez puno vanjskih intervencija. Postoji jedna glavna uspravna grana provodnica iz koje se šire okolne grane. Vaza ili kotlasti oblik nema provodnicu, već se grane razvijaju u svim pravcima. Održavanje i zaštita smokve Rezidba Rezidba se obavlja u svrhu održavanja željenog uzgojnog oblika, prorjeđivanja, skraćivanja i savijanja grana. Učestalost i vrijeme rezidbe će ovisiti o brojnim faktorima — jesu li u pitanju rane ili kasne sorte smokve, pripada li stablo jednorotkama ili dvorotkama, kakve su klimatske prilike i sl. Gnojidba Smokva može neometano rasti i davati plodove u nepristupačnim kamenitim tlima bez ikakve intervencije čovjeka. Njezin duboki, čvrsti i razgranati korijenski sustav omogućuje joj opskrbu vodom i hranjivim tvarima iz dubljih slojeva tla. Ipak, dodatna njega joj može samo pomoći da donese obilniji i kvalitetniji urod. Općenito, smokva treba fosfor, kalij, dušik i kalcij. Ako odabrano tlo nije dovoljno opskrbljeno ovim tvarima, one se dodaju gnojidbom. Navodnjavanje Iako je smokva zbog svog razvijenog korijenskog sustava dosta otporna na sušu, njezin je urod bogatiji i kvalitetniji ukoliko ima na raspolaganju dostatnu količinu vode. Navodnjavanje je osobito potrebno kod plićih i šljunkovitih tala, u sušnim godinama, a prije početka sazrijevanja plodova obično u srpnju i kolovozu. Oplođivanje smokvinih cvjetova vrši samo osica Blastophaga Grossorum, koja živi u simbiozi sa cvatom divlje smokve. Oplodnja je kod pitome smokve moguća jedino ako se u blizini nalazi divlja smokva, u kojoj živi ova osica. Prijenos peludi muških cvjetova divlje smokve u ženske cvjetove pitome smokve naziva se kaprifikacija. Kod nekih sorti smokve kaprifikacija je nužna za dozrijevanje ljetno-jesenskih plodova. Kod nekih je sorti kaprifikacija više ili manje korisna, a kod nekih potpuno nepotrebna. Savjet: ako uzgajate sortu kojoj je kaprifikacija nužna ili korisna za bolji i kvalitetniji ljetno-jesenski urod, a u blizini nemate divlje smokve, postoji rješenje. Otprilike početkom srpnja možete negdje ubrati divlje plodove i objesiti ih na grane pitome smokve. Prije svakako treba provjeriti ima li u divljim plodovima osica i peluda. Sorte smokve Sorte smokve obično dijelimo na jednorotke i dvorotke, te na crne i bijele. Jednorotke daju samo ljetno-jesenske plodove, i to iz ljetnih cvatova. Dvorotke prvo krajem lipnja daju plodove iz proljetnih cvatova, a takve plodove nazivamo petrovače ili cvjetunice. Drugi put daju ljetno-jesenske plodove iz ljetnih cvatova, obično krajem kolovoza. Najčešće sorte u Hrvatskoj su bjelica ili bilica, grčka bijela, zlatna smokva zlatulja , petrovača bijela, petrovača crna, zimica, vodenjača, termenjača, žentile, zamorčica, modrulja. Berba smokve Vrijeme dozrijevanja smokve razlikuje se od sorte do sorte. Ipak, općenito se može reći da prvi ljetni plodovi dozrijevaju krajem lipnja, a ljetno-jesenski krajem kolovoza. Zreli plodovi se prepoznaju po veličini, boji kožice te po čvrstoći i okusu mesa. Boja kožice, ovisno o sorti, može varirati od blijedozelene, zlatne, svijetlosmeđe pa do ljubičaste. Jedan od faktora zrelosti smokve je i njezina težina, odnosno obješenost ploda na grani. Kožica može lagano početi pucati te se mora odvajati lako od mesa. Mliječnog soka više nema u zreloj smokvi. Plod je sočan i sladak Od zrelosti do prezrelosti prolazi svega par dana - stoga je smokve potrebno brati postupno, onako kako dozrijevaju. Plodovi se beru rano ujutro, ali samo kada više nema tragova rose. Beru se s peteljkom i slažu u jedan red, po mogućnosti bez doticanja. Savjet: za smokve je vrlo praktična kartonska ambalaža za jaja!
Smokva torta Recept
Može uspjeti i u kamenjarima, ako je tlo duboko i omogućava duboko grananje korijena. Tlo Smokva zahtijeva plodna, rastresita i lakša tla. Tijekom mirovanja vegetacije može izdržati pan od -15 °C iako ne podnosi duže vrijeme temperaturu ispod -10 °C. Navodnjavanje Iako je smokva zbog svog razvijenog korijenskog sustava dosta otporna na sušu, njezin je urod bogatiji i kvalitetniji ukoliko ima na raspolaganju dostatnu količinu vode. Od svježih plodova priređuje se kolač po. Za rast i rodnost treba dosta svijetla. Šarguja je najbolja od smokva com hr jednorotki,proširena je u južnoj Dalmaciji,a najviše na Korčuli i u Konavlima.
